“Podcast” ili u podverzijama “videocast”, odnosno “audiocast”, su nove, revolucionarne medijske internet forme koje mijenjaju iz temelja izgled medijsko-informativnog etera općenito. Razvitkom internetskih mreža, rapidnim povećavanjem brzine dostupnog interneta prosječnom korisniku što je rezultiralo i znatnim povećanjem popularnosti online video servisa poput YouTube-a, bilo je samo pitanje vremena kada će tradicionalne medijske forme polako početi gubiti bitku s onima na “mreži”. Kako su pedesetih i šesdesetih godina prošlog stoljeća korisnici polako prelazili s radijskih stanica na televizijske uređaje, slična medijska revolucija se događa upravo sada. Većina korisnika malo po malo prelazi s klasične televizije na onu internetsku. Taj je proces najdalje otišao u SAD-u gdje su 2004. i nastali prvi pravi video podcasti. Danas američki građani redovito prate tisuće podcasta najrazličitije tematike, kvalitete i produkcije. A trend je takav da će kroz nekoliko godina upravo podcasti preuzeti primat naspram klasične televizije. Većini je zajedničko to da su potpuno nezavisni, odnosno da nisu pod utjecajem bilo kakvih interesnih, ekonomskih ili političkih lobija.
Upravo tu leži tajna tako rapidnog uspjeha ovog medijskog formata. Naime, danas nam tehnologija omogućuje da apsolutno svatko s vrlo malim ulaganjem može početi emitirati vlastiti podcast na mreži. Uspjeh će ovisiti isključivo o kvaliteti samog proizvoda, a tržište će samo regulirati jeste li zanimljivi publici ili niste. Ne postoje investitori, vlasnici medija, oglašivači, urednici, politički, ekonomski ili drugi internesni lobiji koji su većinu medija malo po malo pretvorili u PR službe. Korisnici su to prepoznali te su se odlučili za nezavisnije i neformalnije izvore informiranja.
Druga velika prednost podcasta u odnosu na standardnu televiziju jest njegov format i tehnološka rješenja koja su mnogo više u skladu s modernim načinom života suvremenog čovjeka. Naime, većina ljudi zbog brzog načina života više ne stiže gledati određene emisije u određeno vrijeme. Kod podcasta to nije slučaj jer se emisije mogu pogledati u bilo kojem trenutku na YouTube ili nekom drugom video servisu, mogu se skinuti na računalo, a možete separirati audio i slušati ga recimo tijekom vožnje automobilom do posla. Kada svemu ovome dodate društvene mreže koje su zaslužne za rapidno širenje bilo čega popularnog internetskom mrežom, jasno je zašto su podcasti u tako kratkom razdoblju stekli toliku popularnost.
Hrvatska, kao uostalom i dobar dio Europe, konstantno kaska za SAD-om kada su u pitanju medijski trendovi. Pa je tako prvi ozbiljan video podcast u Hrvatskoj pokrenut tek 2017. godine. Grupa medijskih radnika s dugogodišnjim iskustvom je prepoznala gigantski potencijal koji podcast kao forma neosporno posjeduje, te su osmislili format “Podcast Inkubator”. Osnovna ideja je bila pružiti priliku talentiranim nezavisnim autorima da emitiraju vlastite podcaste, a da je čitava priča napravljena po visokim tehničkim standardima. Prva epizoda Podcast Inkubatora emitirana je 11. ožujka, a do sada su u mnogobrojnim epizoda gostovali vrlo ugledni gosti iz svijeta sporta, politike i znanosti. Reakcije publike su izuzetno pozitivne što dokazuje da je upravo format podcasta nedostajao hrvatskom i regionalnom medijskom eteru. Za sada u Podcast Inkubatoru sudjeluju tri autora, Dea Redžić, Ratko Martinović i Marko Petrak, a za produkciju i tehničku realizaciju je odgovoran Siniša Pašić.